14/02/2025

Kreaktivin olimpijac

Zvijezda ovog intervjua je Janko Čivić. Janko je maturant III. osječke gimnazije i aktivan član Kreaktive koji je sudjelovao na Mendeljejevoj olimpijadi u Bjelorusiji. Od Janka nećete čuti samo doživljaje iz Bjelorusije nego i mišljenje po pitanju obrazovnog sustava i društva općenito. Jer, tko može dati bolje mišljenje o obrazovanju od izvrsnog olimpijca. Intervju s Jankom obavio je Saša Milaković.

Za početak, dobar dan Janko. Kako si?

-Pa evo, umoran sam od vas novinara. U posljednje vrijeme stalno me kontaktirate, ne date mi mira, ali eto. Podnosim to nekako. (haha)

Što te u životu pokreće i motivira?

-Što se tiče natjecanja iz kemije, najviše želja za znanjem, ali također, volim se dokazivati tim natjecanjima drugima. Zanimljiv mi je taj koncept natjecanja da radiš i budeš bolji od nekog drugog i da vidiš svoj napredak kroz određeno razdoblje.

Uz kemiju, odličan si i biolog. U trećem razredu sudjelovao si i na državnom natjecanju iz biologije, a i matematika, fizika i informatika ti idu od ruke. Očigledno si nadaren no gdje se rodila ta ljubav prema STEM predmetima?

-Zapravo oduvijek sam zainteresiran za matematiku i STEM predmete općenito. Kao mali obožavao sam gledati dokumentarce, a tati sam uvijek bio dosadan sa svim mogućim pitanjima. U osnovnoj školi su mi išli STEM predmeti, ali tek u srednjoj školi zainteresirao sam se za natjecanja.

*O Olimpijadi*

Možeš li nam pojasniti kako si uopće došao do Mendeljejeve olimpijade i, za one koji ne znaju ništa o kemiji, tko je bio Dmitrij Ivanovič Mendeljejev?

-Olimpijadi je prethodio izlučni ispit kojem su mogli pristupiti svi srednjoškolci, ali u pravilu su to ljudi koji su sudjelovali na državnim natjecanjima iz kemije. Za ekipu na olimpijadi bira se četvero najboljih i, evo, ja sam u tome uspio i plasirao se na olimpijadu. Olimpijada je dobila ime prema Dmitriju Ivanoviču Mendeljejevu. On je možda i najveći kemičar u povijesti. Bio je Rus i otkrio je periodiočnost svojstava kemijskih elemenata i konstruirao je periodni sustav elemenata.

Na olimpijadi nisi osvojio medalju, ali si ostvario dobar rezultat. Objasni nam kako funkcionira dodjeljivanje medalja i koji si ti bio na listi?

-Dodjela medalja je malo drugačija nego na klasičnoj olimpijadi. Više ljudi dobija medalju tako da je prvih 10% od 135 sudionika dobilo zlato, zatim sljedećih 20% dobija srebro i još 30% ljudi dobija broncu. Meni je nedostajalo 0.7% do medalje. Bio sam 83., a 80 ljudi je dobilo medalju.

Uz ovu olimpijadu će se u srpnju održati još jedna. Koje države imaju svoje predstavnike na ovoj olimpijadi i koja je razlika između ove i sljedeće?

-Mendeljejeva olimpijada više okuplja istočne zemlje oko Rusije. Sudjeluju bivše zemlje SSSR-a i još uz njih Izrael, Turska, Bugarska, Mađarska i od ove godine Hrvatska. Na međunarodnoj olimpijadi koja će se održava u srpnju sudjeluje puno više država, točnije oko 90 država. Olimpijade se razlikuju po tome što je Mendeljejeva teža. Teorijski dio je dosta teži nego na međunarodnoj, ali zato je na međunarodnoj praktični dio teži.

Zasigurno je bilo zanimljivo upoznati ljude iz potpuno različitih kultura. Kako ste se slagali? Ima li nešto što te oduševilo kod drugih natjecatelja?

-Upoznali smo dosta ljudi, a najbolje smo se slagali s kolegama iz Bugarske, Izraela, Tadžikistana i Uzbekistana. Većina ljudi ondje jako slabo priča engleski, ali zato gotovo svi znaju ruski. Mi smo uz Mađare i Bugare bili izuzetak. Možda je bila malo čudna atmosfera jer je sve bilo na ruskom.

Bjelorusija je država u istočnoj Europi, bivša je članica SSSR-a i ima malo manje od 10 milijuna stanovnika. Kakav je dojam ostavila na tebe?

-Prije nego što sam tamo došao, imao sam predodžbu kako je to vrlo zatvorena država puna propagande, ali kada sam došao ugodno sam se iznenadio. Minsk je vrlo moderan grad. Nisam bio u ostatku Bjelorusije pa o tome ne mogu pričati, ali Minsk je vrlo urban grad prepun modernih građevina sa suvremenim načinom života kao i drugi europski gradovi.

 

*O budućnosti*

Za dva mjeseca ćeš sudjelovati na sljedećoj olimpijadi. Veliku simboličnu važnost olimpijadi daje to što je ova olimpijada jubilarna 50. i održat će se kao prvi put u bivšim gradovima Čehoslovačke: Pragu i Bratislavi. Kakvom se rezultatu nadaš?

-Naravno da se nadam što boljem rezultatu. Cilj mi je osvajanje medalje, ali ne opterećujem se time previše. Idem tamo malo i uživati.

Zbog odličnih rezultata na natjecanjima ostvario si direktan upis na kemiju na PMF-u. Ne sumnjam da ćeš ga uspješno završiti. Gdje se vidiš nakon završetka diplomskog studija? Želiš li ostati u Hrvatskoj ili otići u inozemstvo?

-Svakako bih diplomski volio odraditi negdje u inozemstvu i nakon toga se vratiti u Hrvatsku i po mogućnosti ostati raditi ili na PMF-u ili na institutu Ruđer Bošković, ali vidjet ćemo što će život donijeti.

Janko Čivić – prvi s desne strane

Među zemljama Europske unije Hrvatska je 7. najgora zemlja što se tiče ulaganja u znanost izraženo kroz postotak BDP-a. Prestigle su nas Poljska i Grčka, a uskoro će i Bugarska. Vjeruješ li da će Hrvatska u sljedećih 10ak godina značajnije napredovati što se tiče znanosti i samog ulaganja u znanost?

-U usporedbi s drugim državama naravno da ni približno dovoljno ne ulažemo u znanost. Nadam se da će se to promijeniti jer imamo talentiranih i nadarenih ljudi, ali ako im ne pružimo prave uvjete nikad neće ostvariti puni potencijal ovdje u Hrvatskoj nego će otići van i to je zapravo velika šteta.

 

*O obrazovanju*

Nakon 12 godina obrazovanja misliš li da je hrvatski školski sustav dobar ili je vrijeme za promjene? Što bi promijenio?

-Uspio sam se dobro snaći kroz školovanje, ali potrebe su zasigurno potrebne. Ne smatram da trebamo izbaciti neke predmete no svakako trebamo smanjiti opseg gradiva koje se radi i učenicima treba dati priliku da se bave onim što ih najviše interesira to jest da oni sami imaju priliku raditi ono što uistinu vole.

U javnosti se sve više potiče mlade na upisivanje STEM područja. MZO je pokrenulo i projekt kojim se dodjeljuju stipendije onima koji uspješno napišu matematiku na maturi i upišu jedno od STEM područja znanosti. Definitivno programera, liječnika, znanstvenika u Hrvatskoj nedostaje. Što je još potrebno da zainteresira mlade za upisivanje ovih područja?

-Možda bi djeci u ranijoj dobi trebalo približiti STEM predmete jer većini se čine ti predmeti kao bauk. Kroz radionice i projekte bi se djeci i mladima to trebalo približiti.

Za sam kraj, koje su osobe utjecale na tvoj život i promijenile ga na bolje? Što bi, kao uspješan učenik i budući student, želio poručiti mladima oko sebe, srednjoškolcima, budućim studentima?

-Bilo je mnogo osoba koje su mi bile značajne u životu, stoga ne bih volio izdvajati previše ljudi, ali kada bih morao izdvojiti nekoga, to bi bila profesorica iz osnovne škole Mirjana Lermajer zbog koje sam se zainteresirao za kemiju i biologiju te Silvestar Mravlinčić koji je bivši učenik naše škole. On je prošle godine išao na olimpijadu i cijelo vrijeme me motivirao i upoznao s time što je olimpijada. Cijelo vrijeme mi je pomagao da se i ja plasiram na olimpijadu i eto uspio sam i hvala mu na tome. Mladima bih poručio da vjeruju u sebe. Napornim radom i zalaganjem je sve moguće!